Okrugli stol o slobodi medija bez predstavnika Ministarstva i javnog servisa

"Zasad mi u Hrvatskoj ne vidimo neku veliku političku volju da se Akt o slobodi medija doista i primijeni u punini svih svojih odredbi'', rekla je saborska zastupnica Možemo! i potpredsjednica saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Urša Raukar-Gamulin. Pritom je podsjetila da je u saborskoj proceduri prijedlog Zakona o provedbi EMFA-e u prvom čitanju na koji je već tijekom javne rasprave bilo puno primjedbi koje uopće nisu usvojene.

''Taj zakon samo djelomično zahvaća ono o čemu govori Akt o slobodi medija'', dodala je istaknuvši i kako od Vlade traži da se usvoji barem minimum dosad podnesenih primjedbi od kojih se većina odnosila na osiguranje neovisnosti izbora upravljačkih i rukovodećih tijela javnih medijskih servisa – HRT-a i Hine te medijskog regulatora – Agencije za elektroničke medije, transparentnost vlasništva i financiranja medija te uredničku neovisnost.

Rak rana - ovisnost javnih medijskih servisa

Znanstvena koordinatorica iz Centra za slobodu medija i medijski pluralizam (CMPF) Iva Nenadić predstavila je rezultate praćenja medijskog pluralizma u Hrvatskoj istaknuvši sistemske i strukturne rizike povezane prvenstveno uz manjkavu uredničku autonomiju i povezane političke i komercijalne pritiske, nedovoljnu transparentnost medijskog vlasništva i sve manju ekonomsku, pravnu i fizičku sigurnost novinara.

''Rak rana svih rizika i dalje je politička ovisnost javnih medijskih servisa. Prije svega kroz procedure imenovanja upravljačkih kadrova i mehanizme financiranja'', rekla je Nenadić. Naglasila je i da mediji nisu sami sebi svrha te da je novinarstvo javno dobro s ključnom društvenom ulogom – nadzora nad centrima moći, osiguravanja društvenog razumijevanja i podrške informiranoj javnoj raspravi, društvenoj koheziji i odlučivanju.

Nenadić: Neovisni mediji najučinkovitija protuteža dezinformacijama

''EMFA može pružiti sredstva i okvir za jačanje nezavisnog novinarstva. Neovisni mediji i snažno novinarstvo pritom ostaju najučinkovitija protuteža dezinformacijama te drugim izazovima suvremenog informacijskog okruženja kojim u velikoj mjeri upravljaju velike tehnološke kompanije'', kazala je Nenadić. 

Voditelj hrvatskog tima na projektu Media Pluralism Monitor od 2015. Paško Bilić kao glavni problem u implementaciji EMFA-e u hrvatsko pravosuđe istaknuo je izostanak šire javne društvene rasprave, a naročito uključivanje stručne javnosti.

Glavna tajnica Hrvatskog novinarskog društva (HND) Melisa Skender istaknula kako je HND od početka bio protiv donošenja zakona o provedbi EMFA-e jer niti jedan od navedenih strukturnih rizika novinarstva i medija nije adresiran.

''Zakon o provedbi EMFA-e donesen je ponajviše zbog obaveze suradnje s Europskim odborom za medijske usluge te je doista Akt o slobodi medija na čekanju. Mi čekamo duže od dvadeset godina i na novi zakon o medijima, a čekamo i novi zakon o HRT-u o kojem nismo previše optimistični'', kazala je Skender. 

Sever kritizirala nedolazak predstavnika Ministarstva i HRT-a

Predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever ocijenila je predloženi zakon o provedbi EMFA-e kao formalni dokument Vlade i nadležnog Ministarstva kulture i medija kojim se ne rješava ono što europski Akt slobodi medija zapravo jest.

"Smatramo i da nedolazak predstavnika Ministarstva kulture i medija i HRT-a na ovaj okrugli stol potvrđuje njihov odnos prema cijeloj ovoj priči. Izostanak političke volje da se stvari reguliraju i sasluša stručna javnost je vrlo zabrinjavajući i problematičan'', ocijenila je.

Izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet upozorila je na potrebu donošenja i dosljedne primjene redakcijskih statuta medija te unapređenja transparentnosti nad vlasništvom i financiranjem medija, a pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter na potrebu očuvanja novinarstva kao javnog dobra.

Ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac istaknuo je da potpuna primjena EMFA-e u trenutno nije moguća jer još nisu objavljene sve smjernice Europske komisije, te da bi o spornim pitanjima transparentnosti vlasništva u medijima bila preporuka osnovati novo samoregulatorno tijelo.

U raspravi su sudjelovali i zastupnici Mosta - Nikola Grmoja višekratno je upozoravao da se protive EMFA-i jer, kako je isticao, više regulacije donosi cenzuru, a slične stavove iznosili su i Marin Miletić i predsjednik Mostova Savjeta za tehnoetiku i antitotalitarizam Luka Goleš Babić.